Kako leto odlazi u pozadinu, a jesen dolazi kao glavna figura, dani postaju sve kraći, tmurniji i hladniji, sve boje leta postepeno nestaju i prelivaju se u braon i zelenkaste tonove. Za neke od nas jesen može značiti da smo na korak do zime, praznika i snežne idile. Međutim, postoji i grupa ljudi kojima ove promene nisu ni malo prijatne. Kod njih ovaj period godine donosi brojne poteškoće u vidu sezonskog afektivnog poremećaja.
Sezonski afektivni poremećaj (skraćeno SAP), u narodu je poznatiji kao sezonska depresija. To je poremećaj raspoloženja koji se javlja sa promenom godišnjeg doba. Obično se vezuje za jesenji period. Javlja se u oktobru ili novembru, a povlači se pred početak proleća. Interesantno je da su neka istraživanja sprovedena u Americi pokazala da je i obrnuti obrazac ovog poremećaja prisutan kod određenog dela populacije, gde se njihovo stanje pogoršava dolaskom leta i sve dužih dana. Ono po čemu se SAP razlikuje od depresije jeste to što se simptomi povlače dolaskom proleća, lepšeg vremena i dužih i toplijih dana.
Uobičajeni simptomi su nedostatak interesovanja za aktivnosti koje su se ranije sporovodile skoro svakodnevno, nedostatak energije, letargičnost, promena obrasca spavanja (pojava nesanice, spavanje u toku dana koje nije uobičajeno...), osećaj razdražljivosti, tuge, bespomoćnosti, potreba za socijalnom izolacijom, izbegavanje druženja i kontakta sa drugima, žudnja za nezdravom hranom (ovo može prerasti i u emocionalno prejedanje)...
Ko je u riziku da razvije SAP?
Istraživači su utvrdili da ljudi koji žive dalje od ekvatora imaju veći rizik od razvijanja SAP-a, od onih koji žive bliže ekvatoru. Što su ljudi više izloženi svetlosti, to je manji rizik od razvoja ovog problema. Ovaj poremećaj pogađa oko 1% do 2% celokupne populacije, posebno žene i mlade ljude.
Treba uzeti u obzir da SAP često može biti udružen sa nekim drugim mentalnim teškoćama, kao što su anksioznost, depresija, poremećaji u ishrani, poremećaji spavanja itd.
Kako možemo ublažiti ili prevenirati pojavu SAP-a?
Fizička aktivnost u dobroj meri doprineće poboljšanju raspoloženja, ali i pomoći da uspostavimo kvalitetan ritam spavanja. Važno je da svakodnevno budemo umereno aktivni. Ovo nas vodi do toga da određeno vreme u toku dana provodimo napolju, na dnevnom svetlu. Naučnici su utvrdili da svetlosna terapija ima veliki uticaj na umanjenje i nestajanje simptoma SAP-a.
Ukoliko primetite neke od navedenih simptoma, podržavam vas da se obratite stručnom licu koje će vam pomoći da se na adekvatan način suočite sa ovim problemom. Važno je da ne postavljamo sami sebi dijagnoze i posledično posežemo za medikamentima, već da potražimo pomoć i dođemo do rešenja. Nije redak slučaj da je neki od navedenih simptoma prisutan, a da se ustanovi da nije u pitanju SAP. Ovi simptomi javljaju se i kod pojačanog i kontinuiranog stresa, pa samim tim karakterišu i sindrom izgaranja („burn out“).
Nazad na blog